Abstract
Ovo pilot istraživanje, polazeći od pretpostavke o stresnosti inkluzivne reforme na same edukatore, tretira dva pitanja: strukturu stavova o inkluziji prosvjetnih radnika u Republici Srpskoj i vezu tih stavova sa sindromom izgaranja na radnom mjestu. Istraživanje je sprovedeno nad 115 učitelja i nastavnika iz 11 osnovnih škola sa područja Opštine Prijedor, Republika Srpska. Na osnovu rezultata dvije prethodne fokus grupe, formiran je upitnik o stavovima o inkluziji – SINKL. Nakon eliminacije ajtema sa lošim metrijskim karakteristikama, zadržana je 27-ajtemska verzija skale, u čijem prostoru je faktorskom analizom identifikovano postojanje 3 relevantne dimenzije (objašnjavaju ukupno 37.94% dijeljene varijanse), postavljene u Promax poziciju: Parcijalna inkluzija, Prihvaćenost i prilagođenost i Saradnja i podrška. Sve skale pokazale su zadovoljavajuća psihometrijska svojstva. Veza sa sindromom izgaranja ispitana je uz pomoć linearne regresione analize. Kao prediktori su posmatrani skorovi 3 SINKL dimenzije, 5 osobina ličnosti i kontrolni skor 99-ajtemskog Zuckerman-Kuhlmanovog upitnika ličnost, te broj djece sa posebnim potrebama kojima edukator predaje. Kriterijum je predstavljao skor 20-ajtemske Skale sindroma izgaranja kod nastavnika. Dobijen je statistički značajan model umjerenog intenziteta (R2 = .211, p<.01), sa SINKL varijablom Prihvaćenost i prilagođenost kao negativnim i osobinom ličnosti Neuroticizam / anksioznost kao pozitivnim prediktorom izgaranja na radnom mjestu, čime je potvrđena veza učešća u inkluzivnoj nastavi i doživljaja distresa kod prosvjetnih radnika. Rezultati sugerišu važnost provjere mehanizama kojima se ovaj efekat ostvaruje, kako u cilju mitigacije štetnih efekata, tako i u cilju unaprjeđenja nastavnog procesa u cjelini.
Publisher
Faculty of Philosophy, University of Novi Sad
Cited by
3 articles.
订阅此论文施引文献
订阅此论文施引文献,注册后可以免费订阅5篇论文的施引文献,订阅后可以查看论文全部施引文献