Arheobotanička analiza „liburnske“ keramike s
lokaliteta Nadin – Gradina
-
Published:2023
Issue:2
Volume:40
Page:5-62
-
ISSN:1848-6371
-
Container-title:Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu
-
language:
-
Short-container-title:Pril. Inst. arheol. Zagrebu (Online)
Author:
Knežić Dolores,
Šoštarić Renata1,
Čelhar Martina2
Affiliation:
1. Division of Botany, Department of Biology, Faculty of Science
2. Department of Archaeology, University of Zadar
Abstract
U radu su analizirani biljni makroostaci na glinenim ulomcima s organskim primjesama s nalazišta Nadin – Gradina u sjevernoj Dalmaciji. Ulomci keramičke posude većih dimenzija skladišne namjene potječu iz jednog zatvorenog naseobinskog konteksta (SJ 419) datiranog radiokarbonskom metodom u razdoblje starijeg željeznog doba, odnosno u vremenski okvir posljednje četvrtine 9. st. pr. Kr. do sredine 8. st. pr. Kr. Organske primjese korištene su od najranijh vremena u smjesi za izradu keramike kako bi se utjecalo na svojstva konačnog keramičkog produkta. Takvi sušeni ili pečeni keramički predmeti sadrže tragove korištenja biljnih primjesa u vidu otisaka i biljnih ostataka. Identificirani biljni ostaci većim dijelom potječu od ostataka vršidbe žitarica: pšeno, stabljike i listovi te pljeve i ostaci klasa. Na temelju analize otisaka i ostataka biljnih primjesa bilo je moguće determinirati krupnozrne žitarice: ječam (Hordeum sp.) i pšenicu (Triticum sp.) te sitnozrne: proso/muhar (Panicum/Setaria sp.). Od ostalih nalaza pronađeni su tragovi masline (Olea europaea) i drijena (cf. Cornus mas) te skupine trava (Poaceae). Otisci i ostaci biljnih primjesa u keramici često ostaju nezamijećeni, iako predstavljaju vrijednu dopunu klasičnoj analizi biljnih makrofosila, a time i dodatne podatke o gospodarskim strategijama i okolišu zajednice koja je keramiku proizvela.
Publisher
Institute of Archaeology
Subject
Archeology,History,Archeology