Impact of Structural Inquiry-Based Learning Approach on Future Teacher Performance/Utjecaj strukturalnoga istraživački usmjerenoga pristupa učenju na dostignuća budućih učitelja

Abstract

AbstractThe study examines the impact of structural inquiry-based learning (IBL) approach on future teacher performance – their test achievements and perceived mental effort invested in completing tests. The study included 38 students at the Faculty of Education in Belgrade who were trained how to create instruments for assessing physical quantities, such as thermometer and barometer, while attending the course Geographical concepts through experiments. Focusing on interdisciplinarity, the course tasks encouraged participants to think about new problem situations and detect causal relations among physical phenomena. The results show that the IBL approach has led to higher achievement and lower values of perceived mental effort. The decrease in mental effort points to the possibility of handling larger amounts of information in working memory and processing them in long-term memory. Due to complex relationship between the variables, the model of neural networks has shown that mental effort and the cognitive complexity of the item significantly affect on the participants’ achievement. The results are useful to in-service teachers as they point to the effectiveness and the guidelines for the implementation of the IBL approach. Key words: cognitive complexity of item; future teacher; mental effort; students’ achievement; structural inquiry-based learning approach.---SažetakIstraživanje proučava utjecaj strukturalnoga istraživački usmjerenoga pristupa učenju (IBL) na dostignuća budućih učitelja – njihova postignuća i percepciju mentalnoga napora uloženoga u rješavanje testova. Istraživanje je uključivalo 38 studenata Učiteljskog fakulteta u Beogradu koji su tijekom sudjelovanja u kolegiju Geografski pojmovi kroz eksperimente postali osposobljeni za kreiranje instrumenata za provjeru fizičkih veličina poput termometra i barometra. Usmjeren na interdisciplinarnost, kolegij je potaknuo sudionike na promišljanje o novim problemskim situacijama i na otkrivanje uzročnih veza među fizičkim pojavama. Rezultati pokazuju da istraživački usmjeren pristup dovodi do većega postignuća i smanjenih vrijednosti percepcije mentalnoga napora. Smanjenje mentalnoga napora ukazuje na mogućnost obrade veće količine informacija u radnoj memoriji i procesiranje u dugoročnom pamćenju. Zbog složenih veza među varijablama, model neuronskih mreža pokazao je da mentalni napor i kognitivna složenost čestice značajno utječu na postignuća sudionika. Rezultati su korisni za buduće učitelje jer ukazuju na učinkovitost IBL pristupa i daju smjernice za primjenu istoga. Ključne riječi: budući učitelji; kognitivna složenost zadatka; mentalni napor; postignuća studenata; strukturalni istraživački usmjereni pristup učenju.