Istraživanje primjene korisničkih oznaka u predmetnom opisu građe: društveno označavanje

Abstract

Polazeći od potrebe iznalaženja rješenja poboljšanog pristupa građi u predmetnom katalogu; kao i poboljšanja predmetnog opisa; sprovedeno je istraživanje ispitivanja primjene korisničkih oznaka društvenog označavanja u okviru predmetne obrade građe. Cilj rada je komparativnom analizom korpusa ključnih riječi i korisničkih oznaka članaka triju časopisa Vjesnika bibliotekara Hrvatske (2019); Glasnika Narodne biblioteke Srbije (2017; 2018) i Bosniace (2019) ispitati primjenu korisničkih oznaka društvenog označavanja u predmetnoj obradi građe. U radu se naglašavaju prednosti primjene korisničkih oznaka u predmetnom opisu građe te se iznosi zaključak da korisničke oznake mogu unaprijediti i poboljšati pristup sadržaju u katalogu kroz korisničko označavanje; tj. društveno označavanje. Pretpostavka je da dobiveni rezultati nakon analize mogu biti indikativni za osmišljavanje strategije unapređenja predmetnog opisa i prilagođavanja bibliotečkog kataloga savremenom korisniku; na osnovu korisničkih oznaka dodijeljenih jezikom korisničke zajednice.----------------------------------------------Researching of application of the user bookmarks in subject cataloguing: social bookmarkingThis research is done with the aim to find a solution on how to improve the accessibility of collections in catalogues and to improve subject cataloguing. The research is about questioning the application of user bookmarks of social marking within the subject cataloguing. The goal of this paper is to question the use of user tags in subject processing of the resources with comparative analysis of the bunch of keywords and user bookmarks of the articles in three journals including Vjesnik bibliotekara Hrvatske (2019); Glasnik Narodne biblioteke Srbije (2017; 2018) and Bosniaca (2019). This paper is highlighting the advantages of application user bookmarks in cataloguing and concluding that user bookmarks could improve and ameliorate access to a catalogue content through social bookmarking. The hypothesis is that the final result of analysis could be indicative of finding and designing a strategy that could improve subject cataloguing and adjustment of library catalogue to a modern user according to user tags which are assigned on common language.