Praćenje vršnog ekspiratornog protoka u dijagnozi profesionalne astme
Author:
Skroza Dina1, Macan Jelena2
Affiliation:
1. Dom zdravlja Čakovec, Čakovec , Croatia 2. Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb , Croatia
Abstract
Abstract
Prema podacima iz Registra profesionalnih bolesti Hrvatskoga zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, u posljednjih deset godina (2008. ‒ 2017.) prijavljeno je samo 20 slučajeva profesionalne astme od ukupno 2234 prijavljene profesionalne bolesti. To upućuje na značajne nedostatke u prepoznavanju toga poremećaja u našoj radnoj populaciji. Cilj ovoga rada bio je opisati standardnu metodu praćenja vršnog ekspiratornog protoka zraka (eng. peak expiratory flow, PEF) i predložiti praktičnu smjernicu za korištenje te dijagnostičke metode u ambulantama medicine rada i sporta. Praćenje vršnog ekspiratornog protoka zraka (PEF-monitoring) jednostavna je, jeftina, neinvazivna i pouzdana metoda za utvrđivanje funkcije dišnog sustava u stvarnim uvjetima rada i radnog okoliša. Sadašnje smjernice preporučuju PEF-monitoring kao inicijalnu dijagnostičku metodu prilikom sumnje na profesionalnu astmu. Pozitivan test upozorava na povezanost promjene plućne funkcije s radnom izloženošću i važan je dio dijagnostičkoga procesa utvrđivanja profesionalne astme. Najveći je nedostatak te metode da se tim testom ne može utvrditi uzrok astme, tj. on ne razlikuje profesionalnu astmu od astme pogoršane na radu, nema standardizirane metode za interpretaciju rezultata, a mjerenja provode sami radnici pa su moguće namjerne i nenamjerne manipulacije rezultatima mjerenja. U radu je predložena praktična smjernica za primjenu te metode u ambulantama medicine rada i sporta, s preporukama protokola mjerenja PEF-a, prikaza rezultata mjerenja i njihove interpretacije u sklopu dijagnosticiranja profesionalne astme.
Publisher
Walter de Gruyter GmbH
Subject
Public Health, Environmental and Occupational Health,Toxicology
Reference36 articles.
1. 1. Žuškin E, Šarić M, Zavalić M, Kanceljak B. Pluća i bronhi. U: Šarić M, Žuškin E, urednici. Medicina rada i okoliša. Zagreb: Medicinska naklada; 2002. str. 428-54. 2. 2. Baur X, Sigsgaard T, Aasen TB, Bureg PS, Heederik D, Henneberger P, Maestrelli P, Rooyackers J, Schlünssen V, Vandenplas O, Wilken D; ERS Task Force on the Management of Work-related Asthma. Guidelines for the management of work-related asthma. Eur Respir J 2012;39:529-45. doi: 10.1183/09031936.00096111 3. 3. Domingos NJ, Myung E, Murta G, Lima PR, Vieira A, Lessa LA, Carvalho BRT, Buzzini R, Bernardo WM; Brazilian Association of Occupational Medicine (ANAMT). Asthma and occupation: Diagnosis using serial peak flow measurements. Rev Assoc Med Bras 2018;64:95-9. doi: 10.1590/1806-9282.64.02.95 4. 4. Balmes JR. Occupational lung diseases. U: Ladou J, Harrison R, urednici. Occupational & environmental medicine. 5th ed. New York (NY): McGraw-Hill Education; 2014. str. 362-85. 5. 5. Fishwick D, Barber CM, Bradshaw LM, Harris-Roberts J, Francis M, Naylor S, Ayres J, Burge PS, Corne JM, Cullinan P, Frank TL, Hendrick D, Hoyle J, Jaakkola M, Newman- Taylor A, Nicholson P, Niven R, Pickering A, Rawbone R, Stenton C, Warburton CJ, Curran AD; British Thoracic Society Standards of Care Subcommittee Guidelines on Occupational Asthma. Standards of care for occupational asthma. Thorax 2008;63:240-50. doi: 10.1136/thx.2007.083444
|
|