Percepcija etičnosti elektroničkih medija kod adolescenata u kontekstu sociodemografskih obilježja i medijske pismenosti

Abstract

Sve veća izloženost različitih društvenih skupina medijima i njihov položaj u kojem su iz "sedme sile" postali "četvrta vlast", dovodi do okolnosti u kojima se nameće potreba za medijskim opismenjavanjem što većeg broja korisnika medijskih sadržaja. Zbog sve većeg broja medija i njihove opće dostupnosti, njihovu su utjecaju danas – više no ikada do sada – izloženi oni najosjetljiviji dijelovi društva, odnosno djeca i mladi. S obzirom na to da ne postoji dostatna institucionalizirana edukacija u obliku školskog predmeta ili izvannastavne aktivnosti, djeca su u procesu medijskog odgoja prepuštena sama sebi ili roditeljima, koji su i sami često nedovoljno medijski obrazovani, što rezultira nekritičkom i površnom percepcijom medijski posredovanih poruka. Zbog toga se nameće pitanje kako adolescenti percipiraju etičnost i etičke vrednote u elektroničkim medijima kojima su više izloženi, te njihove povezanosti s razinom medijske pismenosti. Od izoliranih čimbenika, kao što su stupanj obrazovanja roditelja, materijalne prilike obitelji te spolna struktura, utvrđeno je da postoje razlike u percepciji etičnosti između učenika i učenica, pri čemu se učenice pokazuju osjetljivijima na etička pitanja, no to nije povezano ni s jednim od čimbenika, dok je percepcija etičnosti kod učenika uvjetovana stupnjem obrazovanja oca pa je tako niža kod adolescenata čiji očevi imaju srednjoškolsko obrazovanje, u odnosu na one čiji očevi imaju višu ili visoku naobrazbu, što otvara nova pitanja o potrebi medijskoga odgoja za medijsko opismenjavanje širih slojeva društva, posebno djece i adolescenata.