Abstract
Ovaj rad analizira vezu razine online proračunske transparentnosti (OPT) i direktni dug gradova u Republici Hrvatskoj. OPT se mjeri Indeksima otvorenosti lokalnih proračuna OLBI i OLBI+ (engl. Online Local Budget Index), a zaduženost direktnim dugom po stanovniku, udjelom direktnog duga u ukupnim prihodima i udjelom direktnog duga u ukupnim rashodima. Cilj rada je empirijski utvrditi moguće klastere, odnosno grupirati sve hrvatske gradove, ovisno o njihovim razinama OPT-a i zaduženosti. Klaster analiza obuhvaća svih 128 hrvatskih gradova u razdoblju od 2019. do 2021. Rezultati pokazuju da gradovi s nižim razinama OPT-a imaju više iznose direktnog duga, više neplaćenih dospjelih obveza i višu stopu nezaposlenosti. Nadalje, gradovi s nižim razinama OPT-a imaju manje stanovnika, manje dohotka po stanovniku te manju političku konkurenciju. Ovo istraživanje predstavlja prvu analizu veze OPT-a i duga na nižim razinama vlasti; rezultati klaster analize ukazuju da je potrebno objavljivati više proračunskih dokumenata kako bi građani mogli sudjelovati u proračunskom procesu te bi se posljedično smanjivala razina direktnog duga gradova.