Abstract
Arkiv za povjestnicu jugoslavensku, prvi hrvatski znanstveni časopis, bit će analiziran primjenom koncepta povijesti znanja Philippa Sarasina te analitičkog koncepta cirkulacije znanja, koji su oblikovali Andreas Kilcher i Philipp Sarasin, a promovira ga i primjenjuje istraživačka skupina na Sveuličištu Lund u Švedskoj. Prema Sarasinovu mišljenju, povijest znanja treba proučavati društvenu proizvodnju i cirkulaciju znanja. Nastanak i djelovanje prvoga hrvatskog znanstvenog časopisa u ovom se radu razmatraju u političkom kontekstu Habsburške Monarhije i Hrvatske sredinom 19. stoljeća. Njegovo utemeljenje prikazuje se u kontekstu razvoja znanstvenih časopisa u drugim europskim zemljama u 19. stoljeću. U razdoblju između 1851. i 1875. godine objavljeno je dvanaest svezaka časopisa Arkiv za povjestnicu jugoslavensku. Predmet istraživanja u ovome radu su različiti tipovi i oblici proizvodnje znanja iz raznih humanističkih područja te način njihove prezentacije u analiziranom časopisu. Ponajprije na temelju popisa članova Društva za jugoslavensku pověstnicu i starine, koji su najčešće bili čitatelji, a neki od njih i autori priloga u časopisu, istražuje se cirkulacija znanja proizvedenog u časopisu, koja je obuhvatila i brojna srodna znanstvena društva izvan Hrvatske te počasne članove Društva, ugledne inozemne povjesničare, arheologe i arhiviste i kulturne djelatnike. Evaluira se i uloga znanja proizvedenog u Arkivu u hrvatskom društvu u drugoj polovici 19. stoljeća. Provedeno istraživanje pokazuje važnu ulogu časopisa Arkiv za povjestnicu jugoslavensku u oblikovanju hrvatske historijske znanosti u 19. stoljeću.
Publisher
Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb