Abstract
Potiskivanje zaraznih bolesti kao dominantnih uzroka smrti bio je važan doseg modernizacijskog procesa u socijalističkoj Jugoslaviji. U zapadnim, razvijenijim dijelovima jugoslavenske države preduvjeti za patoceničnu tranziciju sa zaraznih na tzv. man made diseases bili su ostvareni 1960-ih i očitovali su se u rapidnom padu morbiditeta od zaraznih bolesti. Iako je pad morbiditeta bio opći, u dinamici toga pada postojale su stanovite tipološke razlike očite u komparativno sporijem padu incidencije spolno prenosivih bolesti. Razlog tomu treba tražiti u takozvanoj seksualnoj revoluciji 1960-ih godina kojom je slobodna, promiskuitetna seksualnost postala društveno tolerirana. Do neočekivanog obrata i strmog pada spolno prenosivih bolesti u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj dolazi ranih osamdesetih godina istodobno s pojavom medijskih informacija o pandemiji AIDS-a. Ta koincidencija nije slučajna jer je pad morbiditeta od spolno prenosivih bolesti bio uvjetovan pandemijom HIV/ AIDS-a. Mehanizme te uvjetovanosti moguće je opisati Cohenovim konceptom moralne panike. Inicijalno se nova bolest svugdje, pa i u Hrvatskoj, poistovjećivala sa marginalnim skupinama korisnika intravenoznih droga te gej zajednicom. Upravo zbog tog „ekskluzivnog“ statusa, ona se u prvim medijskim natpisima još uvijek ne percipira kao opća društvena prijetnja. To će se promijeniti ulaskom bolesti u opću populaciju čime započinje medijska stigmatizacija društvenih skupina u povećanom riziku od zaraze koje se sada počinju percipirati kao društvena ugroza. U paranoičnim, senzacionalističkim novinskim tekstovima kasnih osamdesetih pandemija se sve više počinje poistovjećivati s ratnim stanjem u kojem se može pobijediti prihvaćanjem odgovorne seksualnosti. Stoga promiskuitetna seksualnost ponovno postaje podložna društvenoj stigmi i biva sankcionirana društvenom ekskomunikacijom. Strah od zaraze i društvene stigme u konačnici je doveo do rapidnog pada morbiditeta od svih spolno prenosivih zaraznih bolesti.
Publisher
Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb