Uloga pozitivnog mentalnog zdravlja u odnosu između stresa i depresivnih simptoma za vrijeme pandemije
Author:
Kantor EnaORCID, Tonković MirjanaORCID
Abstract
Tijekom pandemije zabilježene su povećane procjene stresa, a predviđa se da će se kod ranjivih skupina one zadržati i nakon pandemije što može dovesti do razvoja depresivnih simptoma i nakon što pandemijski stresori više nisu prisutni. Međutim, pozitivno mentalno zdravlje može predstavljati faktor otpornosti, no njegova uloga u nastanku depresivnih simptoma, u pandemijskom kontekstu, slabije je istražena. Stoga su ciljevi ovog istraživanja bili (1) ispitati doprinos sociodemografskih karakteristika, doživljaja pandemijskih stresora, percipiranog stresa pred ukidanje mjera i pozitivnog mentalnog zdravlja u objašnjenju trenutnih depresivnih simptoma te (2) ispitati medijatorsku ulogu trenutne razine stresa u odnosu između doživljaja pandemijskih stresora i depresivnih simptoma te ispitati je li ta medijacija moderirana pozitivnim mentalnim zdravljem. Prigodan uzorak studenata (u analizu uključeno N=222; 82.8% ženskog spola), u proljeće 2022. godine, putem online obrasca, ispunio je Upitnik mentalnog zdravlja (MHC-SF), Skalu za samoprocjenu depresije (SDS), Skalu COVID-19 stresora, Ljestvicu percipiranog stresa (PSS) i Upitnik o sociodemografskim karakteristikama. Kao samostalni značajni prediktori depresivnih simptoma pokazale su se trenutne percipirane razine stresa i pozitivnog mentalnog zdravlja. Povezanost pandemijskih stresora i depresivnih simptoma u potpunosti je objašnjena trenutnim percipiranim razinama stresa, a pozitivno mentalno zdravlje u ovom odnosu ima zaštitnu ulogu. Stres kod sudionika koji imaju iznadprosječne procjene pozitivnog mentalnog zdravlja slabije je povezan s depresivnosti za razliku od sudionika s ispodprosječnim procjenama kod kojih je stres snažnije povezan s depresivnim simptomima. Demonstrirana je važnost praćenja posljedica pandemije i obraćanja pažnje na pozitivne aspekte funkcioniranja.
Publisher
Faculty of Philosophy, University of Novi Sad
Reference44 articles.
1. Al-Quaisy, L. M. (2011). The relation of depression and anxiety in academic achievement among group of university students. International Journal of Psychology and Counseling, 3(5), 96–100. https://doi.org/10.5897/IJPC.9000056 2. Arria, A. M., Caldeira, K. M., Vincent, K. B., Winick, E. R., Baron, R. A., i O'Grady, K. E. (2013). Discontinuous college enrollment: Associations with substance use and mental health. Psychiatric Services, 64(2), 165-172. https://doi.org/10.1176/appi.ps.201200106 3. Auerbach, R. P., Alonso, J., Axinn, W. G., Cuijpers, P., Ebert, D. D., Green, J. G., … Bruffaerts, R. (2016). Mental disorders among college students in the World Health Organization World Mental Health Surveys. Psychological Medicine, 46(14), 2955–2970. https://doi.org/10.1017/S0033291716001665 4. Begić, D., Brečić, P., Begovac, I., Bokić-Sabolić, A., Degmečić, D., Hrabak-Žerjavić, V., Ivanušić, J., Jevtović, S., Koić. E., Kušan Jukić, M., Kozumplik, O., Majić, G., Mihaljević-Peleš, A., Mimica, N., Restek Petrović, B., Sabljar-Dračevac, R., Silobrčić Radić, M., Šagud, M., Štrkalj-Ivezić, S., Uzun, S., … , Živković, M. (2013). Kliničke smjernice za liječenje depresivnog poremećaja. Medix: specijalizirani medicinski dvomjesečnik, 106(Supl. 1), 2-23. https://hkpd.hlz.hr/Medix_106_supl_smjernice_depresija_t3.pdf 5. Best, R., Strough, J., i Bruine de Bruin, W. (2023). Age differences in psychological distress during the COVID-19 pandemic: March 2020–June 2021. Frontiers in Psychology, 14, 1101353. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2023.1101353
|
|