Kako izazvati stres u laboratorijskim uvjetima? Provjera učinkovitosti novoga stres-testa

Abstract

Istraživanja stresa u laboratorijskim uvjetima zahtijevaju metode kojima se kod sudionika može pouzdano izazvati stresna reakcija, a da se pritom ne ugrožava njihovo psihičko ili tjelesno zdravlje. Cilj je ovoga istraživanja bio provjeriti valjanost postupka konstruiranoga u tu svrhu, Stres-test usmenoga računanja matematike (engl. Stress Test of Oral Mathematical Performance – STOMP), koji kombinira metode izazivanja akutnoga stresa vremenski ograničenim zadacima i socijalnom evaluacijom. Provedena su dva eksperimenta (N1 = 105; N2 = 64) u kojima su ispitani sljedeći istraživački problemi: 1) provjeriti izaziva li STOMP povećanje objektivnih i subjektivnih mjera stresa te 2) utvrditi povezanost tih dviju mjera. Objektivne su mjere stresa bile puls (1. eksperiment) te puls i elektrodermalna aktivnost (EDA) (2. eksperiment), a subjektivna je mjera bila samoprocjena doživljenoga stresa (1. eksperiment). Rezultati obaju eksperimenata pokazuju značajno povišenje i objektivnih i subjektivnih mjera nakon provedbe STOMP-a u odnosu na stanje neposredno prije njegove provedbe. Subjektivne procjene stresa pokazuju povezanost s objektivnima gotovo u svim točkama mjerenja. Na osnovi toga može se zaključiti da je STOMP uspješan u izazivanju stresa u laboratorijskim uvjetima, a usto ekonomičan i jednostavan za primjenu.