Glazbene preferencije prema modelu MUSIC

Abstract

U ovom je istraživanju provjereno replicira li se petofaktorska struktura Modela glazbenih preferencija MUSIC (Rentfrow, Goldberg i Levitin, 2011), čije dimenzije odražavaju preferencije prema blagoj, nepretencioznoj, sofisticiranoj, intenzivnoj i suvremenoj glazbi, na hrvatskom uzorku mladih. Također, ispitano je replicira li se trofaktorska struktura Inventara motiva slušanja glazbe (Uses of Music Inventory, UMI, Chamorro-Premuzic i Furnham, 2007), koji uključuje emocionalno i kognitivno slušanje glazbe te slušanje glazbe u pozadini. Istraživanjem je ispitan odnos glazbenih preferencija, motiva slušanja glazbe i crta ličnosti. U prvom dijelu istraživanja 457 ispitanika (74.2 % ispitanica) prosječne dobi od 20 godina ispunilo je Inventar motiva slušanja glazbe te Petofaktorski inventar ličnosti (Big Five Inventory, BFI, Benet-Martinez i John, 1998). U drugom su dijelu istraživanja procjenjivali stupanj sviđanja za 25 glazbenih isječaka (Rentfrow i sur., 2011) pomoću kojih se ispituju glazbene preferencije. Rezultati ovog istraživanja uputili su na zadovoljavajuću strukturu modela MUSIC kad se u ispitivanje glazbenih preferencija uključio 21 isječak. Također, zadovoljavajućom se pokazala i trofaktorska struktura Inventara motiva slušanja glazbe. Povezanosti glazbenih preferencija i motiva slušanja glazbe s crtama ličnosti uglavnom su replicirane. Crte ličnosti pridonijele su objašnjenju varijance glazbenih preferencija povrh dobi i spola, a kao samostalni prediktori uglavnom su se istaknule otvorenost i ekstraverzija. Uz crte ličnosti, motivi slušanja glazbe objasnili su preferencije prema blagoj, intenzivnoj i suvremenoj glazbi. Pri tome, emocionalno slušanje predviđalo je preferencije prema blagoj glazbi, dok je kognitivno slušanje bilo negativni prediktor iste. Kognitivno slušanje glazbe predviđalo je preferencije prema intenzivnoj glazbi, a isti je motiv slušanja glazbe bio negativni prediktor preferencija prema suvremenoj glazbi. Osim toga, preferencije prema suvremenoj glazbi pozitivno su predviđale i emocionalno slušanje glazbe i slušanje glazbe u pozadini.