Naknada štete prouzročene cijepljenjem

Abstract

Preporuka većine medicinskih stručnjaka je redovita preventivna zaštita od zaraznih bolesti, ponajprije putem cijepljenja. Ipak, kao i svaki drugi medicinski postupak i ovaj sa sobom nosi određene rizike, koji ponekad mogu biti i fatalni. U tom slučaju oštećeni pojedinac i/ili članovi njegove obitelji, pod određenim uvjetima, mogu imati pravo na naknadu štete. Međutim, kada do obeštećenja pokušaju doći sudskim putem, suočavaju se s dugotrajnim i skupim postupkom dokazivanja uzročne veze između štete u obliku bolesti ili smrti i primljenog cjepiva. Osim nepogodnosti za oštećenu stranu, ovi sudski postupci često imaju negativni publicitet i veliki financijski teret tuženoj strani zbog čega je dolazilo i do zastoja u opskrbi cjepivima. Zbog toga su u nizu država osmišljeni programi naknade štete za teške ozljede ili smrt zbog nuspojava cijepljenja. Cilj je istraživanja stoga analiza i preporuka programa naknade štete zbog nuspojava cijepljenja i u odnosu na često dugotrajnu i skupu građansku parnicu, alternativnog načina obeštećenja. Osim zbog racionalizacije troškova i smanjenja opterećenosti sudova, uvođenje programa naknade štete zbog nuspojava cijepljenja u Republici Hrvatskoj posebno je preporučljivo i jer je u njoj cijepljenje zakonski propisano kao obvezatno. Drugim riječima, iako pacijenti u Republici Hrvatskoj imaju opće pravo na informirani pristanak prije medicinskog zahvata, kada je u pitanju preventivni zahvat cijepljenja nemaju pravo izbora. Nadalje, pri oformljivanju tijela koje vodi program valja ostati oprezan te ga sastaviti od stručnjaka s različitih područja zanimanja, kako bi mogli objektivno sagledati štetni događaj iz svih perspektiva, a ne samo pogodujući jednoj strani.