Primjena broja somatskih stanica za dijagnostiku mastitisa i utjecaj na kakvoću mlijeka

Abstract

Mastitis je upalna reakcija organizma na infekciju sekretornog dijela mliječne žlijezde. Uzročnici mastitisa dijele se bojanjem po Gramu na Gram-pozitivne i Gramnegativne; prema etiologiji na kontagiozne i uvjetovane uzročnike. Kontagiozni se uzročnici najčešće prenose tijekom mužnje i prouzroče dugotrajne, kronične mastitise, uglavnom subkliničkog tijeka. Za razliku od njih, uvjetovani uzročnici u pravilu izazivaju kratkotrajne infekcije, ali s češćim kliničkim manifestacijama. Inficirane se krave otkrivaju dijagnostikom mastitisa, koja se najčešće provodi neizravnim ili izravnim metodama određivanja broja somatskih stanica i bakteriološkom pretragom mlijeka.Zagrebački mastitis test je brza i jednostavna orijentacijska metoda u procjeni broja somatskih stanica koji se provodi u terenskim uvjetima. Somatske stanice čine epitelne stanice i leukociti. Nalaze se u mlijeku, ali se njihov broj i odnos mijenja ovisno o upalnim promjenama u mliječnoj žlijezdi. Kretanje broja somatskih stanica uglavnom ovisi o pojavi mastitisa, ali i o stadiju laktacije, životnoj dobi životinje, godišnjem dobu, ali i ostalim bolestima mliječne krave. Mlijeko s povećanim brojem somatskih stanica ima promijenjenu kakvoću. Mlijeko sadrži niži udio mliječne masti i laktoze, a povećan je i udio proteina i električna provodljivost zbog povišene koncentracija klora i natrija u mlijeku. Osim toga, mlijeko ima i smanjenu termostabilnost te mu je smanjena sposobnost podsiravanja i formiranja gruša. Takvo mlijeko ima užegli okus i nije pogodno za proizvodnju kondenziranog mlijeka, mlijeka u prahu i steriliziranog mlijeka. Rok trajanja sireva proizvedenih od takvog mlijeka zbog zadržavanja veće količine vode je smanjen. Pravilnim i redovitim provođenjem postupaka dezinfekcije sisa vimena prije i poslije mužnje poboljšava se prinos i kakvoća mlijeka, odnosno smanjuju se troškovi liječenja mastitisa, a povećava se i prihod farme.