1. Bagdasaryan, V. Ѐ. „Stanovlenie obraza istoričekogo vraga v shkolʼnyh uchenikah istorii na postsovetskom prostranstve“. V: Prepodovanie voennoy istorii v Rossii i za rubezhom. Red. K. A. Pahalyuka, 67–86. Moskva, Sankt-Peterburg: Nestor-Istoriya, 2018.
2. Buljević, Saša. „Genocid u nastavi – opasnost po pedagoške i obrazovne ciljeve“. https://www.skolegijum.ba/tekst/index/1583/genocid-u-nastavi-opasnosti-po-pedagoske-i-obrazovne-ciljeve (pristupljeno 19. 10. 2018).
3. Čomski, Noam. Mir, rat i raspad. Priredio Davor Džalto. Beograd: Samizdat, 2019.
4. Dedijer, Vladimir. Sarajevski atentat. I–II. Reprint drugog dopunjenog izdanja. Banja Luka: Narodna i univerzitetska biblioteka, 2015.
5. Filipović, Emir, Sanja Gladanac, Amila Kasumović, Marija Naletilić, Mirjana Trbojević, i Edin Veladžić. Zloupotreba istorije u procesima koji su doveli do zadnjeg rata u Bosni i Hercegovini: Okvir za promjenu paradigme u izučavanju istorije u BiH školama. Urednik Edin Radušić. Sarajevo: Udruženje nastavnika i profesora historije/istorije/povijesti u Bosni i Hercegovini – EUROCLIO HIP BIH, 2015.