Affiliation:
1. Fakultet za humanističke i društvene nauke, Univerzitet u Segedinu
2. Filozofski fakultet Nikšić, Univerzitet Crne Gore
Abstract
Autorke su u radu predstavile razlike među jugoslovenskim republikama na polju pismenosti. Posebna pažnja je posvećena Crnoj Gori i njenim regionalnim osobenostima, imajući u vidu i polne specifičnosti. Osnovni izvor podataka je zvanična statistika i to, prije svega, popisi stanovništva. Pismenost se može razumjeti kao preduslov za bitne društvene transformacije, ali i kao pokazatelj životnog standarda. Ovako širok pristup temi ukazuje na potrebu interdisciplinarnog istraživanja. U ovom slučaju je došlo do povezivanja istorije i geografije. Uključivanje sociologije, antropologije i ekonomskih nauka bilo bi u budućnosti poželjno zbog različitih metoda i gledišta. Ovdje, rezultati istorijsko-geografske simbioze pokazuju da su sve jugoslovenske republike prevazišle problem nepismenosti i dostigle relativnu jednakost polova u ovom aspektu.
Publisher
Institut za Savremenu Istoriju
Reference19 articles.
1. Anić Tomislav, i Vjera Brković. „Akcijski planovi protiv nepismenosti u Hrvatskoj od 1945. do 1970-ih“. Časopis za suvremenu povijest, 52, br. 3. (2020), 705–729. DOI: https://doi.org/10.22586/csp.v52i3.11542
2. Bakić Radovan, i Dragica Mijanović. Stanovništvo Crne Gore u drugoj polovini XX vijeka. Nikšić: Filozofski fakultet Nikšić i Geografski institut Filozofskog fakulteta, 2008.
3. Bondžić, Dragomir. „Opismenjavanje u Jugoslaviji i Srbiji u periodu 1945–1950: nasleđe, ciljevi, tok, rezultati i nedostaci“. Andragoške studije, br. 1, (2010), 91–110.
4. Boškovska, Nada. Yugoslavia and Macedonia before Tito: Between Repression and Integration. London and New York: I. B. Tauris, 2017. DOI: https://doi.org/10.5040/9781350989931
5. Georgeoff, Peter John. The educational system of Yugoslavia. Washington, DC: US Department of Education and International Education Programs, 1982. https://files.eric.ed.gov/fulltext/ED221454.pdf (pristupljeno 10. 2. 2023).